Jedan od najvećih igrača u povijesti šaha Robert James 'Bobby' Fischer rođen je 1943. godine u SAD u obitelji nevjerojatnog porijekla. Umro je 2008. godine u Reykjaviku, a spominjalo se da ima IQ 180, piše Stil.

Njegova majka Regina Wender bila je poljska Židovka rođena u Švicarskoj, a kasnije se tijekom života preselila u Chicago. Udala se dva puta, a i danas je misterij tko je otac slavnog šahista. Naime, Regina je prvo bila u braku s njemačkim biofizičarem Hans-Gerhardtom Fischerom s kojim je dobila kćer Joan. Međutim, par se razveo 1939. i poslije je bila u vezi sa sjajnim mađarskim fizičarem Paulom Nemenyjem koji je radio u Nevadi na projektu Manhattan, na stvaranju prve atomske bombe.

Regina Fischera nije vidjela četiri godine, a sina je dobila 1943. pa je logično da je Nemenyji bio njegov otac i on je plaćao uzdržavanje Roberta. Međutim, kako se Regina od Fischera razvela tek 1945. godine, dječak nosi to prezime.

Hrabra majka je sina i kćer podizala samohrano, a Fischer je do kraja života negirao da ima židovske korijene iako mu je majka bila Židovka.

Genijalni Bobby

Mladi Robert naučio je igrati šah kao dječak, a onda je u ovom sportu jednostavno 'eksplodirao' i ubrzo stigao do vrha. S 15 godina bio je prvak SAD-a, imao je nevjerojatne rezultate, a uz srpskog šahista Svetozara Gligorića smatran je najboljim šahistom van SSSR-a.

U to vrijeme Sovjeti su dominirali igrom - Mihail Botvinik, Vasilij Smislov, Mihail Talj, Tigran Petrosjan, Boris Spaski, Viktor Korčnoj, ali i mnogi drugi.

Fischer se žestoko odupirao njihovim izazovima i počeo pobjeđivati jednog do jednog. Igrao je odlično, a 1971. godine postao je prvak svijeta. U četvrtfinalu je pobijedio Tajmanova s nevjerojatnih 6:0, a u polufinalu Larsena.Svijet je bio začuđen!

S obzirom na to da je trajao Hladni rat, SAD je politizirao Fischerove pobjede iako on nije pokazivao pretjerani patriotizam. Bobby Fischer proglašen je najboljim sportašem svijeta.

Bobby Fischer (2).jpg
Ted Russell / Polaris / Profimedia 

'Meč stoljeća'

Na Islandu ga je čekao meč za prvaka svijeta s Borisom Spaskijem, igračem SSSR-a. U svijetu je vladalo golemo zanimanje za meč, koji je doživljavan i kao obračun usamljenog američkog genija s moćnim strojem komunističke imperije. Tadašnji američki ministar vanjskih poslova Henry Kissinger telefonom je razgovarao s Fischerom, nagovarajući ga da igra.

Nagradni je fond bio dotad nezamislivih 250.000 dolara. Bobby je dobio Borisa i postao prvak svijeta.

Zahvaljajući Fischeru, šah je dobio kultni status i u Zapadnom svijetu, a on je postao planetarna zvijezda. Rijetko je davao intervjue, i to isključivo ako su prenošeni uživo.

Zanimljivo je da je slavni šahist obožavao Jugoslaviju, a često je boravio u Beogradu. Bio je blizak prijatelj sa srpskim šahistom Svetozarom Gligorićem i često je boravio kod njega.

Međutim, slava je imala i lošu stranu...

Šampion koji se povukao

Za Bobbyja su govorili da hirovit, čudan, čak i psihički bolest, a njegovo ponašanje s vremena na vrijeme samo je pothranjivalo te glasine. Eksperimentirao je sa svojom religijskom pripadnošću, a izjave su mu postajale sve čudnije. Na profesionalnoj razini, tražio je idealne uvjete za sebe i svoje rivali, i tu nije bilo kompromisa.

Bilo je predviđeno da brani titulu protiv izazivača Anatolija Karpova 1975. godine, ali organizatori nisu ispunili njegova dva uvjeta. Fischer se odrekao titule 1974. godine:

'Kao što sam jasno rekao delegatima FIDE u svom telegramu o uvjetima koje sam predložio ne može se pregovarati. Gospodin Kramer me je obavijestio da su odbijena pravila da pobjednik bude prvi igrač koji dobije pet partija, a da se remiji ne računaju, neograničen broj partija i ako je rezultat 9:9 da šampion zadrži titulu, a da se nagradni fond podijeli na jednake dijelove. Na taj način FIDE je donijela odluku protiv mog sudjelovanja u Svjetskom prvenstvu u šahu 1975. godine. Zbog toga se odričem naslova prvaka u šahu u organizaciji FIDE', napisao je.

Ovaj potez je izazvao je šok širom svijeta, a godinama su nakon toga Sovjeti bili na vrhu, prvo Karpov pa Kasparov.

Bobby Fischer (4).jpg
TALKING SPORT/Photoshot / Avalon / Profimedia 

Nestao pa se pojavio u Jugoslaviji

Šahovski genij se povukao s 32 godine, nitko nije znao gdje se nalazi jer je često mijenjao mjesto boravka. Nije se natjecao u šah gotovo dvadeset godina.

Kako se kasnije saznalo, policija ga je 1981. greškom uhitili jer je sličio pljačkašu banke. Tjednima je bio u zatvoru, a 1982. godine je objavio pamflet 'Mučili su me u zatvoru u Pasadeni!' u kojem je detaljno opisao svoje iskustvo tijekom uhićenja, a tvrdio je i da ga je policija mučila.

Onda se još jednom pojavio na šahovskoj sceni, i to u bivšoj Jugoslaviji. Naime, boravio je na Svetom Stefanu u Crnoj Gori 1992. godine unatoč oštrom embargu UN-a, koji je uključivao i zabranu održavanja sportskih natjecanja u tadašnjoj SR Jugoslaviji. Pobijedio je Spaskog. Nakon toga je do kraja života tvrdio da je on svjetski šampion jer nikada nije izgubio meč za titulu. Više se nikad nije natjecao.

Bobby Fischer.jpg
Courtesy Everett Collection / Everett / Profimedia 

Problemi sa zakonom

Međutim, igrajući taj meč Fischer je prekršio američki zakon, jer su SAD zbog rata u Hrvatskoj i BiH proglasile sankcije protiv Srbije i Crne Gore. Pogoršao je svoj položaj time što je dopis o tome na tiskovnoj konferenciji popljuvao (doslovno). Nakon završetka meča nije se više mogao vratiti u SAD, a bilo je jasno da će američka vlada tražiti izručenje i od zemalja u kojima boravi. Fischeru prijeti 10 godina zatvora, uz oduzimanje 3,65 milijuna dolara koliko je primio za pobjedu u tom meču.

Ponovno se posve povukao od svijeta i mijenjao zemlju boravka. Javno je 2001. izjavio da su Sjedinjene Američke Države 'zaslužile 11. rujna' jer je ratovala s brojnim državama. Bio je poznat po antisemtiskim izjavama koje su ga dovele na loš glas.

Uhapšen je u Japanu i prijetilo mu je izručivanje Americi koje je na kraju ipak spriječio pritisak javnosti. Posljednje godine života Bobby Fischer je proveo na Islandu koji mu je pružio utočište. Preminuo je 2008.