Hrvatski nogometaš stvorili su nevjerojatne karijere, postigli su slavu, ali i zaradili puno novca. Obožavatelje često zanima čime bi se bavili da im plan o nogometnoj karijeri nije uspio. Odlučili smo se prisjetiti kakvo obrazovanje su prošli naši nogometaši, a pokazalo se da je bilo raznoliko i da se bitno razlikuje od slučaja do slučaja.
Dok su neki već u jako ranoj dobi odlučili sve podrediti nogometu i odustali od školovanja, dok su drugi završili srednje škole, a neki su čak upisali i fakultete. Da, naši Vatreni imaju 'rezervne' karijere.
Mateo Kovačić
Kovačić je svoje prve nogometne korake napravio već s pet godina u austrijskom Linzu gdje je odrastao. Već s 10 godina su ga primijetili iz Dinama, a dvije godine kasnije su njegovu obitelj pozvali da se vrati u Hrvatsku.
'Kad sam imao 10 godina igrali su LASK i Dinamo! Modri su me primijetili, dvije sam godine s njima igrao po turnirima, a onda je Dinamo odlučio mojoj obitelji ponuditi da se vrati u Hrvatsku. Roditelji su morali žrtvovati jako puno toga, napustiti kompletan život kakav su dotad stvarali. Na tome ću im uvijek biti zahvalan. Imao sam 12 kada sam prešao u Dinamo’, ispričao je ranije za 24 sata.
U Zagrebu je nakon završetka osnovne škole pohađao privatnu gimnaziju u Amruševoj, a u to je vrijeme bio i ministrant u župnoj crkvi svetog Antuna Padovanskog u Sesvetskim Selima gdje upoznao i ljubav svog života, Izabel Adrijanić s kojom je sad u braku i ima sina.
Luka Modrić
Kapetan naše reprezentacije, Luka Modrić, imao je teško djetinjstvo obilježeno ratom i izbjeglištvom, no utjehu je od malih nogu pronalazio u lopti.
‘Nije bilo lagano živjeti u tom vremenu. Čuješ uzbune, bombe padaju, rakete… Kad pogledam slike iz djetinjstva, ja sam uvijek s loptom. Vidjelo se da će ta lopta imati neku važnu ulogu u mom životu. I nogomet je bio neki izlaz od svega toga što se dešavalo oko nas. Tako je sve krenulo. Na tom betonu, na asfaltu ispred hotela', opisao je Luka u Netflixovoj dokumentarnoj seriji ‘Captains’.
Osnovnu školu je završio u Zadru i nakon nje upisao srednju ugostiteljsku, no već nakon prve godine se preselio u Zagreb zbog transfera u Dinamo. Tad je, zbog nogometnih obaveza, školovanje nastavio u večernjoj školi koju je i završio.
Marcelo Brozović
Marcelo Brozović se u nogometu počeo dokazivati već kao vrlo mlad pa je s 15 godina napustio srednju školu i posvetio se sportu.
‘S nekih petnaest godina počeo sam igrati za seniore u Dragovoljcu, ali zbog školskih obaveza nisam mogao biti na dva treninga dnevno. Neki put bih i markirao iz škole. Stari mi je onda rekao da je najbolje da me ispiše i ja sam se složio’, rekao je ranije Brozović za Jutarnji list.
Lovro Majer
Bivši igrač Dinama i velika zvijezda Vatrenih odrastao je u centru Zagreba, točnije na Britancu. Prva dva razreda osnove škole pohađao je na Pantovčaku, dok je kasnije pohađao Osnovu školu Petra Zrinskog, piše Večernji.
U intervjuu za Jutarnji otkrio je kako je završio hotelijersko-turističku školu te da nije nogometaš, vjerojatno bi se bavio turizmom.
Domagoj Vida
Vida je već sa sedam godina počeo igrati nogomet u klubu Jedinstvo iz Donjeg Miholjca, a brzo je počeo napredovati. Uz nogomet je završio osnovnu školu, ali nije poznato je li i koju srednju upisao nakon toga.
Njegov otac Rudika u jednom intervjuu otkrio da je mladi Domagoj bio poprilično nemirno dijete te da je zbog psina koje je izvodio u školi imao problema.
‘Zvali su me par puta u školu zbog njega jer je s ekipom napravio neke cirkuse. Ali nije to bilo ništa strašno. Volio je raditi razne psine. Sjećam se, godinu dana nakon što je trenirao u Osijeku, dobio je svoju sobu i smetalo mu je što ga stalno kontroliraju. Gospodin je uzeo bušilicu i napravio si na vratima špijunku, da on vidi tko njemu kuca. Onda su ga lijepo istjerali iz sobe i morao sam mu tražiti stan. Nakon šest mjeseci su ga onda vratili. Uvijek je on imao neke glupe ideje. Danas kad razmišljam o tome kakav je bio, smijem se, žena se uvijek sekirala zbog njega, pojeo nam je živaca i živaca. Ali, sve što je napravio, napravio je sam, svojim radom i trudom i odabirom i na tome mu čestitam’, ispričao je Rudika Vida za Express.
Dominik Livaković
Livaković je u rodnom Zadru završio osnovnu školu, a nakon toga i Sportsku gimnaziju.
‘Kao i svaki nogometaš, nije baš obožavao učenje. Znao je zaboraviti koju knjigu za nastavu, ali zato je uvijek imao golmanske rukavice u školskoj torbi. Uvijek je bio spreman za branjenje na nakon nastave na školskom igralištu’, ispričao je njegov nastavnik tjelesnog iz Osnovne škole Šimuna Kožičića Benje, Dražen Adžić za portal srednja.hr.
Nakon mature upisao je studij međunarodnih odnosa i diplomacije, no zbog karijere ga je morao zamrznuti.
‘Upisao sam studij, ali teško je bilo paralelno izvršavati obaveze na studiju i u profesionalnom nogometu. A ja želim biti maksimalno posvećen svemu što radim. Zato sam fakultet stavio po strani i okrenuo se nogometu. Možda jednoga dana i on postane prioritet’, ispričao je ranije Livaković za Jutarnji.
Ivan Perišić
Sa samo 17 godina Perišić je potpisao ugovor s francuskom klubom Sochaux te je odselio u Francusku i prekinuo srednju školu.
Prije nogometne karijere pohađao je Ekonomsku i upravnu školu u Splitu gdje je upoznao suprugu Josipu s kojom je dijelio školsku klupu.
‘Ivan i Josipa su sjedili i skupa u klupi. Dva su razloga za to – Ivan je u nju bio zaljubljen od prvog srednje, a druga stvar, Josipa je bila odličan učenik pa je Ivan, naravno, prepisivao od nje, izvlačio informacije i snalazio se da prođe sve predmete’, ispričao je u emisiji ‘Knjaz kod Vatrenih’ njegov prijatelj iz srednje škole, a Perišić je to potvrdio i obrazložio.
Jednostavno glavom sam bio u tim treninzima, em Hajduk, em sam privatno radio na tehnici, uvijek bih trenirao, uvijek mi je glava bila sto posto u nogometu. I nije baš bilo vremena za učiti’, ispričao je nogometaš otvoreno.
Bruno Petković
Osnovnu školu je Bruno pohađao u rodnom Metkoviću, a kako se zbog promjene nogometnog kluba preselio u Zagreb, tamo je završio posljednja dva razreda osnovne škole.
Nakon osnovne upisao je Treću ekonomsku školu, no nakon treće godine je prekinuo školovanje zbog odlaska u Italiju. Međutim u ranijem je intervjuu otkrio da planira nastaviti školovanje i da je bio odličan učenik.
‘Iskreno, nisam davao neku pretjeranu pozornost školi u to vrijeme. Ali poznajući samog sebe, jer prilično sam marljiv, ne vjerujem da ću se jednog dana zaustaviti samo na nogometu. Bavit ću se nečim drugim, školu ću sigurno riješiti za neko vrijeme, a onda i fakultetsko obrazovanje. Iskreno, škola mi je išla jako dobro, ali nogomet mi je u jednom trenutku došao u fokus’, ispričao je za tportal.
Bio sam stvarno odličan, brojevi su mi ležali. Ali sada sigurno prosječni gimnazijalac zna matematiku bolje od mene. Oni su se nastavili nadograđivati, ja nisam. Matematika mi je jednostavno dobro išla, išao sam na natjecanja, bio sam najbolji na školskom i gradskom natjecanju u Metkoviću u petom i šestom razredu. Sada za sebe ne mogu reći da sam dobar matematičar jer nisam, što bi bila uvreda za sve one koji su se posvetili studiranju matematike, koji su je izučavali. Međutim, talent sam imao. A kako u nogometu, tako i u znanosti, svaki talent moraš obogaćivati dodatnim radom’, ispričao je tad.
Inače, budući da se zbog nogometa morao često seliti i živjeti u inozemstvu, naučio je tri strana jezika: engleski, talijanski i španjolski.
Andrej Kramarić
Još jedan Vatreni kojem je odlično išla matematika je Andrej Kramarić. On je završio Osnovnu školu Silvija Strahimira Kranjčevića, a nakon toga je upisao zagrebačku matematičku gimnaziju, MIOC.
Školu je završio s odličnim uspjehom nakon čega je upisao Ekonomski fakultet u Zagrebu, no zbog obaveza ga je morao staviti na pauzu. No, u jednom je intervjuu rekao da bi, da nije nogometaš, bio matematičar.
Joško Gvardiol
20-godišnji Joško na Svjetskom prvenstvu u Katru osvojio je i mušku i žensku publiku, što svojim igračkim sposobnostima, a što atraktivnim izgledom i skromnim i simpatičnim ponašanjem.
Naš mladi stoper završio je Osnovnu školu Josipa Račića na Srednjacima gdje je i odrastao, a nakon toga je upisao Školu za cestovni promet u Zagrebu.
‘Moj plan je maksimalno se posvetiti nogometu iako mi roditelji savjetuju da bih trebao upisati faks i recimo završiti za trenera, ali mislim da ću zasad ostati pri svom planu i truditi se ostvariti što uspješniju karijeru’, ispričao je ranije za Jutarnji.
Borna Sosa
Borna Sosa počeo je trenirati još u prvom razredu osnovne škole koju je završio u rodnom Zagrebu, a nakon nje je upisao Sportsku gimnaziju koju je i završio.
Nakon mature upisao je komunikacijski menadžment na jednom privatnom fakultetu u Zagrebu, ali nije ga završio.
Omiljeni predmet mu je fizika za koju je rekao da ju je htio studirati.
‘U idućem životu nadam se da ću biti fizičar pošto mi je to oduvijek bio najdraži predmet u školi i predmet koji mi je uvijek išao i iz kojeg sam uvijek išao na natjecanja. Htio sam i studirati fiziku, ali na kraju se ispostavilo ipak bolje igrati nogomet’, rekao je Robertu Knjazu.
Njegovi su prijatelji u emisiji otkrili da u sekundi može izbrojati sva slova u jednoj rečenici.
‘Istina, a to sam pokupio od tate. Jer on je meni prvi rekao ajde mi reci rečenicu pa ti ja kažem koliko ima slova i ja sam njemu rekao kao da nema šanse. I onda kada je pogodio sva slova, onda sam ja rekao njemu da on meni isto tako kaže i onda sam i ja sve iz prve pogodio tako da mislim da je to njegov talent’, rekao je Borna.
Nikola Vlašić
Kako potječe iz sportske obitelji, nije čudno da je Nikola Vlašić već od najranije dobi počeo s nogometnim treninzima. No, zbog sportske karijere nije zapustio ni obrazovanje.
Nakon osnovne škole upisao je Turističko-ugostiteljsku školu u Splitu koju je pohađao dvije godine, a nakon toga je školovanje nastavio u sustavu za obrazovanje odraslih.
Njegov otac Joško Vlašić je ranije u intervjuu istaknuo da se obrazovanje ne smije zanemariti.
‘Nakon te dvije godine trebalo je donijeti odluku jer je program Turističke škole prilično zahtjevan, tri jezika, četiri godine... Morali smo osloboditi vrijeme za trening, odmor i učenje kada se to može. Nikola je već sada profesionalac u punom smislu, ali inzistirat ću da se škola dovede do kraja, jer čovjek ne može biti siguran što će se dogoditi sutra. Mi ljudi smo ranjivi, razbolijevamo se, ozljeđujemo se’, rekao je za Slobodnu Dalmaciju.